Službene novine Kantona Sarajevo, broj 40/16
Na osnovu člana 66. stav (2) Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/05), člana 54. stav (9) Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13 i 1/16) i člana 93. stav (9) Zakona o srednjem obrazovanju (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 23/10, 32/10 i 1/16), ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo donosi
PRAVILNIK O PRAĆENJU, VREDNOVANJU I OCJENJIVANJU UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U KANTONU SARAJEVO
Član 1. (Predmet Pravilnika)
(1) Ovim pravilnikom se propisuje način praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika osnovnih i srednjih škola, načini provjeravanja njihovog znanja, vještina, sposobnosti i primjene stečenih znanja i okvirni kalendar pisanih provjera znanja.
(2) Ovim pravilnikom se definišu prava i dužnosti nastavnika, učenika i njihovih roditelja, odnosno staratelja (u daljem tekstu: roditelja), i direktora u postupcima praćenja i ocjenjivanja učenika tokom školske godine.
(3) Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za osobe su zbog rodne ravnopravnosti u jednom rodu, i odnose se na ženski i muški rod.
Član 2. (Definicije pojmova)
(1) Praćenje je kontinuirano uočavanje i bilježenje zapažanja o nivou postignuća i ostvarivanju postavljenih zadataka koji su definisani Nastavnim planom i programom.
(2) Vrednovanje je kontinuirano i sistematično prikupljanje podataka u procesu učenja i postignuću nivoa kompetencija: znanjima, vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s unaprijed definisanim i prihvaćenim načinima, postupcima i elementima, a ostvaruje se praćenjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem.
(3) Ocjenjivanje je vrednovanje svih važnih činjenica o učeničkim postignućima tokom praćenja i provjeravanja iz svakog nastavnog predmeta, a izražava se ocjenom u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Zakonom o srednjem obrazovanju (u daljem tekstu: Zakoni).
(4) Eksterno ocjenjivanje učenika vrši se na kraju devetog razreda osnovne škole i četvrtog razreda srednje škole polaganjem Eksterne mature.
(5) Tehnike ocjenjivanja podrazumijevaju različite postupke vrednovanja postignutih rezultata i usvojenog učeničkog znanja. Mogu biti opšte i specifične. Opšte se odnose na sve nastavne predmete i razrede, dok se specifične odnose na one nastavne oblasti u kojima je pojedina tehnika primjenljiva kao što je modularna nastava ili slično.
Član 3. (Kriteriji ocjenjivanja)
(1) Kriteriji vrednovanja postignuća učenika proizlaze iz Nastavnog plana i programa, ishoda učenja i ovog pravilnika.
(2) Kriterije ocjenjivanja određenoga nastavnoga predmeta, te načine, skale i postupke vrednovanja izrađuje stručni aktiv nastavnika određenog nastavnog predmeta na području Kantona Sarajevo uz stručnu pomoć matične visokoškolske ustanove/fakulteta i saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo), u roku od 90 dana od donošenja ovog pravilnika.
(3) Stručni aktivi iz stava (2) ovog člana obavezni su jednom godišnje analizirati kriterije ocjenjivanja i Ministarstvu predložiti mjere za njihovo unapređenje.
Član 4. (Vrste ocjenjivanja)
(1) Ocjenjivanje je opisno i brojčano, a izražava se ocjenom u skladu sa Zakonima.
(2) Opisno ocjenjivanje se realizuje prema deskriptorima koje formuliše i donosi aktiv nastavnika u Kantonu Sarajevo uz saglasnost Ministarstva.
(3) Brojčane ocjene su: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
(4) U prvom razredu i prvom polugodištu drugog razreda osnovne škole nastavnik prati učenikova postignuća i ocjenjuje ga opisno prema deskriptorima.
(5) Učenici u paralelnim osnovnim školama (npr. muzička škola) mogu biti brojčano ocijenjeni i u prvom razredu i prvom polugodištu drugog razreda.
Član 5. (Tehnike ocjenjivanja)
(1) Tehnike ocjenjivanja se dijele na opšte i specifične.
(2) Opšte tehnike ocjenjivanja su:
a) usmena provjera znanja u kojoj do izražaja dolazi sposobnost verbalnog izražavanja učenika;
b) pisana provjera znanja vrši se iz predmeta za koje je to predviđeno nastavnim planom i programom. Kod ove vrste provjere usvojenog znanja učenika, broj osvojenih bodova pretvara se u brojčane ocjene po sljedećoj skali:
– 0 – 40% nedovoljan (1);
– 41 – 55% dovoljan (2);
– 56 – 70% dobar (3);
– 71 – 85% vrlo dobar (4);
– 86 – 100% odličan (5).
c) ocjenjivanje kod grupnog rada učenika koristi se da bi se ocijenila cijela grupa ili pojedinac. Ovakvom načinu ocjenjivanja treba da prethodi jasan zadatak i kriteriji ocjenjivanja unutar grupe;
d) ocjenjivanje projektnog zadatka koji rješava učenik ili grupa učenika, a uvodi ih u istraživanje i pronalaženje, te pisano ili verbalno izvještavanje o urađenom;
e) ocjenjivanjem učeničke sveske, u koju učenik unosi bilješke i vježbe iz određenog predmeta, ocjenjuje se učenikova marljivost, kreativnost, preglednost, odgovornost i postupnost;
f) ocjenjivanjem domaćih zadaća ocjenjuje se učenikova tačnost, odgovornost i trud;
g) ocjenjivanje praktične nastave, u onim predmetima gdje je to predviđeno Nastavnim planom i programom, ocjenjuje se nivo teoretskog znanja potrebnog za provođenje tehničkih radnji, manuelne vještine, sposobnost za individualni i timski rad.
(3) Specifične tehnike ocjenjivanja iz člana 2. stav (5) su:
a) dnevnik rada predstavlja individualne bilješke u kojem učenici opisuju svoje iskustvo učenja po modulima. Upotrebljava se za evidenciju praktične nastave učenika stručnih i tehničkih škola;
b) zadatkom se vrši provjera usvojenih znanja onoga što su učenici stekli tokom nastave u školi sa onim što su oni sposobni uraditi bez pomoći nastavnika, doprinosi razvijanju mišljenja, mogućnost provjeravanja i primjene znanja u samostalnom radu, objektivno pokazuje stepen samostalnosti učenika, sa ciljem utvrđivanja;
– tačnosti,
– analitičkog pristupa (postupka),
– kreativnosti,
– poštovanja vremena izrade,
– urednosti i preglednosti,
– sposobnosti prezentacije
c) portfolio je zbirka koja sadrži radove koje je učenik napravio u nekom modulu uz nastavnikov nadzor, a uključuje;
– dokumentaciju postignuća,
– samoevaluacije,
– procese izrade radova,
– analize iskustva učenja.
Portfolio predstavlja primjere rada koji pokazuju napredak ili izostanak napretka u određenim oblastima.
d) test praktičnih vještina – ocjena iz ove tehnike je dokaz razumijevanja i sposobnosti demonstracije određenih vještina učenika.
Član 6. (Postignuća učenika)
Aktivnosti u procesu vrednovanja učenikovih postignuća i nivo usvojenosti pravila ponašanja provode nastavnici, razrednici i stručni saradnici objektivno, transparentno, kontinuirano i javno, poštujući učenikovu ličnost i dajući svakom učeniku jednaku priliku.
Član 7. (Vrednovanje učenika s teškoćama u razvoju)
(1) Kod učenika s teškoćama u razvoju treba vrednovati i njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.
(2) Načine, postupke i kriterije vrednovanja učenika s teškoćama u razvoju, koji savladavaju nastavne sadržaje po individualno-edukacionim i individualiziranim programima, uključujući i vladanje, nastavnici trebaju prilagoditi mogućnostima i sposobnostima učenika.
(3) Vrednovanje treba usmjeriti na poticanje učenika na aktivno učešće u nastavi i vannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.
(4) Načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stepenu i vrsti poteškoće, te jasni svim učesnicima u procesu vrednovanja.
(5) Nivo razvijenosti postignuća učenika treba provjeravati načinom u kojem se najbolje može izraziti.
(6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, omogućava mu se pismena provjera, a ako učenik ima izražene poteškoće u pisanom izražavanju, omogućava mu se usmena provjera u dogovoru s odjeljenskim vijećem.
(7) Elementi ocjenjivanja iz ovog člana će biti regulisani posebnim podzakonskim aktima.
Član 8. (Učenici koji postižu izuzetan uspjeh)
(1) Na lični zahtjev odnosno zahtjev roditelja ili prijedlog odjeljenskog vijeća, uz saglasnost roditelja, nastavničko vijeće može donijeti odluku da učenik koji postiže izuzetan uspjeh može u jednoj školskoj godini završiti dva razreda.
(2) Pod pojmom izuzetan uspjeh smatra se kontinuiran uspjeh učenika sa srednjom ocjenom 5,0 na kraju školske godine i primjernim vladanjem.
(3) Učenik može u toku školovanja samo jednom završiti dva razreda u jednoj školskoj godini, odnosno samo jednom u osnovnom i jednom u srednjem nivou obrazovanja.
(4) Učenik koji postigne izuzetan uspjeh u završnom razredu osnovne škole ne može završiti dva razreda u jednoj školskoj godini.
Član 9. (Početno ili inicijalno provjeravanje)
(1) Nastavnik na početku nastavne godine, s ciljem uvida u postignuti nivo postignuća učenika u pojedinom razredu i nastavnom predmetu, može provesti i početno ili inicijalno provjeravanje. Svako inicijalno provjeravanje mora biti blagovremeno najavljeno učenicima, a pisane inicijalne provjere se ne ubrajaju u broj planiranih pisanih provjera znanja iz člana 11. ovoga pravilnika.
(2) Rezultat inicijalne provjere ne ocjenjuje se, a služi kao povratna informacija nastavniku, učenicima i roditeljima o trenutno stečenom znanju iz predmeta u kojem se vrši provjera.
Član 10. (Usmeno provjeravanje)
(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere postignutog nivoa kompetencija učenika (znanja, vještina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu) koji rezultiraju ocjenom.
(2) Usmeni oblici provjere provode se kontinuirano tokom cijele nastavne godine.
(3) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom nastavnom satu.
(4) Usmena provjera znanja, u pravilu, ne smije trajati kraće od 5 a duže od 15 minuta.
(5) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u odjeljensku knjigu.
Član 11. (Pisano provjeravanje)
(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom učenikovog pisanog rada. One se, osim trajanjem, mogu razlikovati formom i obimom nastavnog sadržaja.
(2) Pisano provjeravanje vrši se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja, kontinuirano tokom cijele nastavne godine.
(3) Sadržaji pisane provjere moraju biti prilagođeni vremenskom okviru pisane provjere.
(4) Ocjene pisanih provjera se, u pravilu, upisuju u odjeljensku knjigu.
(5) Nastavnik je dužan upoznati učenike s obimom, sadržajem, vremenskim okvirom i načinom provođenja pisane provjere.
(6) Nastavnik je dužan upoznati učenike prije pisane provjere o kriterijima, načinu, skali i postupku vrednovanja.
(7) Nastavnik je dužan pisanu provjeru blagovremeno najaviti.
(8) U jednom danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednoj sedmici najviše dvije pisane provjere uključujući kontrolne radove i testove.
(9) Raspored i dinamiku pisanja pisanih provjera nadgleda uprava škole.
(10) Ukoliko u odjeljenju na pisanoj provjeri znanja (zadaće, kontrolni radovi, testovi) ne zadovolji 30% učenika u osnovnoj školi, odnosno 50% u srednjoj školi, nastavnik je dužan poništiti pisanu provjeru, ne upisivati ocjene u odjeljensku knjigu, utvrditi i otkloniti uzroke neuspjeha, o tome obavijestiti razrednika i pedagoga škole, ponoviti pisanu provjeru te naznačiti u napomeni odjeljenske knjige da je pisani rad ponovljen. Na ovaj stav se ne odnosi stav (8) ovog člana.
(11) U slučaju učestalosti neuspjeha pisane provjere znanja, obavezno se trebaju poduzeti koraci predupređenja ponavljanja neuspjeha koji podrazumijevaju: analizu primjene svih elemenata pisane provjere, organizaciju dopunske nastave, razgovor pedagoga s učenicima, roditeljima i nastavnikom, dokimološku doedukaciju nastavnika i eventualnu zamjenu nastavnika kod naredne pisane provjere znanja, a po odluci nastavničkog vijeća.
Član 12. (Okvirni kalendar pisanih provjera znanja)
(1) Okvirni kalendar pisanih provjera znanja (u daljnjem tekstu: kalendar) je školski dokument koji svaka škola izrađuje za tekuću školsku godinu.
(2) Škola do kraja treće sedmice nastave u svakom polugodištu objavljuje kalendar za sva razredna odjeljenja na oglasnoj ploči ili web-stranicama škole.
(3) Kalendar se sastoji od popisa razrednih odjeljenja i kalendara nastavnih dana te upisanih planiranih pisanih provjera. Izrađuje se prema operativnom nastavnom planu i programu i rasporedu sati pojedinih razrednih odjeljenja.
(4) U kalendar se upisuju i kratke pisane provjere.
(5) Nastavnik je dužan i pored objavljenog kalendara najaviti svaku pisanu provjeru znanja najkasnije pet nastavnih dana prije provođenja.
(6) Izuzetno, kalendar se u srednjim stručnim školama donosi i objavljuje za svaki naredni mjesec i to najkasnije 15 dana unaprijed.
(7) U izuzetnim situacijama moguće je odgoditi planiranu pisanu provjeru ili odustati od pisanog provjeravanja koji je utvrđen kalendarom. Nakon obrazloženja i novog dogovora s učenicima, odluku o tome donose predmetni nastavnik, pedagog i direktor škole.
(8) Učenik koji je bio odsutan sa časa na kojem je rađena pisana provjera znanja koja je obavezna nastavnim planovima i programima, dužan je pisanu provjeru raditi slijedeći čas.
(9) Kalendar predlažu nastavnici, a usvaja nastavničko vijeće.
Član 13. (Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta)
(1) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta je izraz postignutog nivoa učenikovih kompetencija u nastavnom predmetu i rezultat ukupnog procesa vrednovanja tokom nastavne godine, a izvodi se na osnovu elemenata vrednovanja.
(2) Nastavnici u skladu s članom 3. stav (2) ovog pravilnika utvrđuju elemente, načine i postupke u procesu zaključivanja ocjene.
(3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, posebno ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
(4) Zaključna ocjena ne može biti manja od aritmetičke sredine.
(5) Kako bi bila izvedena zaključna ocjena, učenik mora biti ocijenjen sa najmanje dvije ocjene iz nastavnih predmeta u kojima se nastava realizuje u jednom času sedmično, odnosno sa najmanje tri ocjene iz nastavnih predmeta u kojima se nastava realizuje u dva ili više časova sedmično.
(6) Ocjene iz predmeta u kojima su nastavnim planovima i programima predviđene pisane provjere znanja dodaju se broju ocjena iz stava (5) ovog člana.
(7) Učeniku se iz nastavnog predmeta ne može izvesti zaključna ocjena nedovoljan (1) zbog nediscipline.
(8) Učeniku se ne može izvesti zaključna ocjena nedovoljan (1) na osnovu jedne nedovoljne ocjene.
(9) Zaključnu ocjenu iz nastavnih predmeta utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika.
(10) Zaključnu ocjenu u razrednoj nastavi utvrđuje nastavnik razredne nastave.
(11) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovnim godišnjim ispitima ocjenjuje predmetni nastavnik koji je s njim radio tokom nastavne godine i ispitna komisija, a na popravnim, razrednim i drugim ispitima ocjenjuje ga ispitna komisija.
Član 14. (Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta koji rade po modularnom programu)
(1) Učenik je pozitivno ocijenjen iz nastavnog predmeta ako su mu svi moduli ocijenjeni pozitivno.
(2) Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta učeniku se utvrđuje na osnovu prosjeka zaključenih pozitivnih ocjena iz modula.
(3) U toku nastavne, odnosno školske godine, redovnim učenicima se dva puta utvrđuju zaključne ocjene iz svih završenih modula i svih nastavnih predmeta i to:
a) na kraju prvog polugodišta,
b) na kraju nastavne odnosno školske godine.
(4) Učeniku se na polugodištu utvrđuje ocjena iz nastavnog predmeta na osnovu prosjeka ocjena samo onih modula koji su završeni.
(5) Zaključna ocjena iz modula se utvrđuje na osnovu procentualno iskazane važnosti preporučenih tehnika ocjenjivanja utvrđenih nastavnim planom i programom.
(6) Ako nastavni predmet ima jedan modul, ocjena predmeta na polugodištu se utvrđuje na osnovu ostvarenih tehnika ocjenjivanja u tom modulu.
(7) Ako nastavni predmet ima neparan broj modula (tri ili više), zaključna ocjena predmeta na polugodištu se utvrđuje na osnovu prosjeka pozitivnih ocjena prethodno završenih modula.
(8) Zaključnu ocjenu iz nastavnih predmeta utvrđuje odjeljensko vijeće na prijedlog predmetnog nastavnika.
(9) Ako je učenik ocijenjen ocjenom nedovoljan iz određenog modula, nastavnik je obavezan da tokom trajanja narednih modula u okviru predmeta tekuće školske godine najmanje dva puta omogući ocjenjivanje modula ocijenjenog nedovoljnom ocjenom, i to primjenom tehnike ocjenjivanja kojom je učenik ocijenjen ili tehnikom ocjenjivanja koja ima najveću važnost u modulu ocijenjenom nedovoljnom ocjenom.
(10) Nastavnik ne treba smanjivati kriterije ocjenjivanja određene u modulu, nego treba da tehniku ocjenjivanja prilagodi sposobnostima učenika.
(11) Ako je učenik pozitivno ocijenjen iz određenog modula, a iskaže želju da popravi ocjenu iz tog modula, nastavnik je obavezan da tokom trajanja narednih modula u okviru pred- meta tekuće školske godine omogući ponovno ocjenjivanje tog modula, i to primjenom tehnike ocjenjivanja kojom je učenik ocijenjen ili tehnikom ocjenjivanja koja ima najveću važnost u modulu ocijenjenom nedovoljnom ocjenom.
(12) Za učenike koji zaostaju u savladavanju nastavnog programa i imaju nedovoljnu ocjenu, organizuje se dopunska nastava, a vrijeme i način organizovanja dopunske nastave reguliše se pravilima škole, godišnjim programom rada škole i odlukom nastavničkog vijeća.
Član 15. (Utvrđivanje općeg uspjeha učenika)
(1) Opći uspjeh učenika utvrđuje se najmanje za:
a) odličan uspjeh 4,50,
b) vrlo dobar uspjeh 3,50,
c) dobar uspjeh 2,50,
d) dovoljan uspjeh 2,00.
(2) Ako učenik na kraju nastavne godine ima iz jednog ili dva nastavna predmeta nedovoljnu ocjenu, opći uspjeh je nedovoljan (1) bez obzira na prosječnu ocjenu, a učenik se upućuje na popravni ispit.
(3) Ukoliko je učenik iz jednog ili oba nastavna predmeta dobio zaključnu ocjenu nedovoljan (1) na popravnom ispitu upućuje se da ponovi razred.
(4) Ukoliko učenik na kraju nastavne godine ima iz tri i više nastavnih predmeta nedovoljnu ocjenu, opći uspjeh je nedovoljan bez obzira na prosječnu ocjenu, a učenik se upućuje da ponovi razred.
(5) Učenik II i III razreda osnovne škole koji na kraju nastavne godine ima zaključenu jednu ili dvije ocjene nedovoljan (1) prevodi se u viši razred, a ako ima više od dvije ocjene nedovoljan (1), ponavlja razred.
(6) Učenik od IV do IX razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole koji na kraju nastavne godine ima zaključene više od dvije ocjene nedovoljan (1) ponavlja razred.
(7) Ukoliko učenik koji na kraju nastavne godine iz predmeta praktična nastava ima ocjenu nedovoljan (1), upućuje se da ponovi razred.
Član 16. (Status neocijenjenih učenika)
(1) Ako učenik nije ocijenjen iz jednog ili više nastavnih predmeta na polugodištu, iz opravdanih razloga (bolest, nezgoda i sl.), ne utvrđuje mu se opći uspjeh i iskazuje se kao neocijenjen uz mogućnost nastavljanja obrazovanja u drugom polugodištu.
(2) Ako je učenik na kraju nastavne godine, iz opravdanih razloga koje utvrđuje nastavničko vijeće škole ostao neocijenjen iz pojedinih predmeta, upućuje se na polaganje predmetnog ispita iz predmeta iz kojih je neocijenjen, uz obavezu organizacije predmetnog ispita do kraja školske godine.
(3) Ako je učenik na kraju nastavne godine, iz opravdanih razloga koje utvrđuje nastavničko vijeće škole ostao neocijenjen iz svih predmeta, upućuje se na polaganje razrednog ispita, uz obavezu organizacije razrednog ispita do kraja školske godine.
(4) Način organizacije, vremenske rokove i način provođenja naknadnog polaganja predmeta utvrđuje nastavničko vijeće škole u skladu sa Zakonima i podzakonskim aktima, a vodeći računa o najboljem interesu učenika.
(5) Ako je učenik iz neopravdanog razloga, kojeg utvrđuje nastavničko vijeće, ostao neocijenjen na kraju nastavne godine može se uputiti na ponavljanje razreda.
(6) Ovaj član se ne odnosi na učenike koji ima status perspektivnog sportiste.
Član 17. (Ocjenjivanje vladanja)
(1) Vladanje učenika ocjenjuje se na osnovu njihovog odnosa prema radu, drugim učenicima, nastavnicima i ostalim uposlenicima u školi, te prema školskoj imovini i u vanškolskim aktivnostima (ekskurzija, škola u prirodi, izleti, itd.).
(2) Učenici od I do III razreda osnovne škole ne ocjenjuju se iz vladanja, izuzev učenika paralelne osnovne škole.
(3) Ocjene iz vladanja iskazuju se opisno i to: primjerno, vrlodobro, dobro, zadovoljava i loše.
(4) Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, odjeljen- skom vijeću, direktoru ili nastavničkom vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju odgojno-disciplinske mjere učeniku.
(5) Ukoliko učenik nakon izrečene pedagoške mjere popravi ponašanje, na prijedlog razrednika može mu se popraviti ocjena iz vladanja.
(6) Ukoliko je učenik neocijenjen prema članu 16. ovog pravilnika, ne iskazuje mu se ni ocjena iz vladanja.
Član 18. (Prava i obaveze direktora)
(1) Direktor škole dužan je informisati sve nastavnike i stručne saradnike o odredbama ovog pravilnika.
(2) Direktor i stručni saradnici škole dužni su tokom školske godine pratiti provođenje ovog pravilnika.
(3) Direktor je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti.
Član 19. (Prava i obaveze razrednika)
(1) Razrednik je dužan na prvom roditeljskom sastanku informisati roditelje o odredbama ovog pravilnika, a učenike na prvom času odjeljenske zajednice.
(2) Razrednik je dužan tokom nastavne godine održati najmanje četiri roditeljska sastanka na kojima daje pregled postignuća u prethodnom razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednom odjeljenju, te osigurava razmjenu informacija između roditelja i nastavnika, pedagoga, stručnog tima i direktora.
(3) Vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik uz dogovor s direk- torom, o čemu obavještava roditelje učenika.
(4) Razrednik je dužan jednom sedmično organizovati individu- alni informativni razgovor za roditelje na kojemu upoznaje roditelja o ocjenama njegovog djeteta, izostancima i vlada- nju, a o terminima informativnih razgovora razrednik upoz- naje učenike, roditelje, direktora i pedagoga škole na početku školske godine.
(5) Razrednik je dužan na zahtjev roditelja dogovoriti informativni razgovor s predmetnim nastavnikom.
Član 20. (Prava i obaveze nastavnika)
(1) Stručni aktiv dužan je uskladiti načine, postupke i elemente praćenja na nivou škole.
(2) Nastavnik svakog nastavnog predmeta na početku i tokom školske godine dužan je upoznati učenike, a po potrebi razrednika te pedagoga, psihologa i stručnjaka edukacijsko – rehabilitacijskog profila (u daljnjem tekstu: stručni tim) s elementima ocjenjivanja, kao i načinima i postupcima vrednovanja.
(3) Nastavnik je obavezan redovno i uredno voditi pedagošku evidenciju i dokumentaciju, u skladu s postojećim aktima.
(4) Nastavnik ocjenjuje javno u razrednom odjeljenju, osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).
(5) Nastavnik je obavezan svaku ocjenu javno saopštiti, obrazložiti učeniku i upisati u u rubrike za ocjene učenika u odjeljenskoj knjizi, bez ikakvih drugih oznaka.
(6) Ocijenjeni pisani rad, te druge vrste radova, nastavnik je dužan dati učeniku na uvid, a roditeljima na zahtjev i čuvati u školi do kraja školske godine.
Član 21. (Prava i obaveze učenika)
(1) Učenik se na početku školske godine na prvom nastavnom času upoznaje s elementima ocjenjivanja, kao i načinima i postupcima vrednovanja za svaki nastavni predmet.
(2) Učenik je dužan pridržavati se svih pravila u školi.
(3) Učenik ima pravo uvida u sve pismene radove.
(4) Učenika ima pravo da zna kriterije ocjenjivanja iz svakog nastavnog predmeta.
(5) Učenik ima pravo da mu svaka dobivena ocjena bude obrazložena.
Član 22. (Prava i obaveze roditelja)
(1) Roditelj ima pravo i obavezu da se upozna sa elementima ocjenjivanja, kao i načinima i postupcima vrednovanja za svaki nastavni predmet.
(2) O načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informiše razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima, a po potrebi i predmetni nastavnik.
(3) Roditelj je dužan redovno dolaziti na roditeljske sastanke i individualne informativne razgovore s razrednikom.
(4) Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organizovanim individualnim informativnim razgovorima s razrednikom ili predmetnim nastavnikom.
(5) Roditelj ima pravo od razrednika zatražiti i individualni informativni razgovor s predmetnim nastavnikom.
(6) Roditelj ima pravo pismeno izvijestiti direktora ako mu razrednik ili predmetni nastavnik odbija dati blagovremeno i potrebno obavještenje o uspjehu njegovog djeteta.
(7) Roditelji imaju pravo na pisane predstavke (primjedbe, komentare i sugestije) o vrednovanju učenika koje podnose direktoru.
(8) U posljednjoj sedmici prvog polugodišta i posljednje dvije sedmice prije završetka nastavne godine ne organizuju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.
(9) Roditelj ima pravo da uloži prigovor na zaključnu ocjenu a prema Zakonima.
Član 23. (Prestanak primjene prethodnog pravilnika)
Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju učenika osnov- nih i srednjih škola Kantona Sarajevo, broj: 11-01-38-7832/2002 od 03.04.2002. godine.
Član 24. (Stupanje na snagu ovog pravilnika)
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo”.
Broj 11/04-02-21208-3/16
7. juna 2016. godine
Sarajevo
Ministar
Prof. dr. Elvir Kazazović, s. r.
